Zbog čega su se zadužili Trilj, Dicmo i Vrlika?

Prije nekoliko dana objavili smo podatke Instituta za javne financije, koji se odnose na stanje na dan 31. prosinca 2014. godine, a prema kojima Grad Sinj, te općine Hrvace i Otok nemaju izravnih zaduženja, dok gradovi Trilj i Vrlika, te Općina Dicmo imaju zaduženja.

Prema podacima Instituta za financije, najveće izravno zaduženje u Cetinskoj krajini ima Trilj, 4,2 milijuna kuna odnosno 461 kuna po stanovniku, Općina Dicmo duguje 3,3 milijuna kuna odnosno 1.170 kuna po stanovniku, a Grad Vrlika 900 tisuća kuna što je 412 kuna po stanovniku. Također, u svojoj analizi Institut za javne financije ističe kako dug ne mora nužno biti nešto loše, pogotovo ako je uložen u investicijski projekt koji generira buduće društvene ili financijske koristi. Danas smo provjerili o kakvim se zaduženjima radi kod Grada Trilja, Općine Dicmo i Grada Vrlike.

Gradonačelnik Trilja Ivan Šipić kazao nam je da se Grad Trilj zadužio zbog izgradnje komunalne infrastrukture u Radnoj zoni Čaporice, koja je pokretač gospodarskog razvoja triljskog kraja.

‘Grad Trilj je 2008. godine podigao jedan dugoročni kredit za izgradnju komunalne infrastrukture u Radnoj zoni Čaporice u iznosu od 6 milijuna kuna, uz kamatu od 4 posto. Dakle, s osnove kamate vratit ćemo oko 1,5 milijun kuna. Do kraja prošle godine otplatili smo 11 rata glavnice, odnosno 2,7 milijuna kuna i gotovo 830 tisuća kuna kamata. Ostalo nam je u obavezi još oko 3,5 milijuna kuna, te oko 750 tisuća kuna kamata, dakle 20 rata. Mi to redovito servisiramo, svake godine oko 800 tisuća kuna uplaćujemo HBOR-u. Dakle, riječ je o kreditu koji je ciljeno iskorišten u izgradnju komunalne infrastrukture u radnoj zoni Čaporice’, pojasnio nam je gradonačelnik Trilja Ivan Šipić.

Općina Dicmo zadužila se također zbog izgradnje komunalne infrastrukture u svojoj gospodarskoj zoni. Načelnik Ivan Maretić ističe da je zahtjev za kredit podnijela bivša općinska vlast još 2012. godine, a odobren je za vrijeme njegova mandata.

‘Nama je odobreno 3 milijuna kuna iz IPARD programa za komunalnu infrastrukturu. Kako bismo ih dobili, morali smo u cijelosti napraviti radove i isplatiti izvođača, što smo i napravili s ovim kreditom od 3 milijuna kuna, ali moramo i dobiti uporabnu dozvolu, što znači dodatno ulaganje od 15 do 20 milijuna kuna u našu gospodarsku zonu, a to je praktički nemoguće. Kredit je podignut do 2028. godine i na godišnjem nivou rata je nešto manje od 400 tisuća kuna’, kazao nam je načelnik Maretić.

Ukoliko Općina Dicmo sredstva iz IPARD programa ne povuče do rujna ove godine, izgubit će pravo na njih, te će u cijelosti morati platiti PDV u iznosu od 750 tisuća kuna. Maretić ističe kako je Općini Dicmo već dva puta prolongiran rok za povlačanje tih sredstava, te se nada da će Ministarstvo gospodarstva donijeti odluku o izdavanju privremene uporabne dozvole za oborinsku i fekalnu ksanalizaciju u Gospodarskpoj zoni Dicmo.

Što se tiče Grada Vrlike, gradska vlast se 2014. godine kratkoročno zadužila kod jedne banke, a kredit je već vraćen.

‘Grad Vrlika je u mjesecu studenom 2014. godine podigao kratkoročni kredit od Croatia banke u iznosu od 1 milijun kuna, na rok od godinu dana, za pokriće dospjelih obveza. Obzirom da se radilo o kratkoročnom zaduženju, nije bilo potrebno odobrenje Vlade RH i taj kredit je već vraćen’, kazao nam je Ante Grabić, voditelj Odjela za financije Grada Vrlike.