Sinj (12): SAMOSTANSKE ZBIRKE – II. dio

SINJ (12)

SAMOSTANSKE ZBIRKE – II. dio

Fra Ante Jadrijević, još kao student u Rimu i Palestini obišao je sve glavnije arheološke muzeje u Italiji, Palestini i Egiptu i stekao veliko arheološko znanje i ljubav prema arheologiji. Za našu zbirku nabavio je: mali sarkofag Julia Menandra, reljef Dijane i Baha, reljef Baha iz Danila, dijelove kipa božice Dijane s Garduna itd.  Objavljivao je i stručne radove u Vjesniku za arheologiju i historiju dalmatinsku. Uz ostalo, objelodanio je aru s natpisom: GENIO OSINI (atium)… U popratnom je članku stručno dokazivao da se rimsko naselje na mjestu današnjeg Sinja zvalo OSINIUM.

Fra Nikola Gabrić 1949. godine  postaje kustos zbirke. Preko župnika, kao i kustosi prije njega, dobivao je slučajne nalaze s područja cijele Provincije Presvetog Otkupitelja. Posredstvom fra Pavla Matića pribavlja važne nalaze željeznog alata iz grobova u Kijevu. Zbirku je obogatio kamenim neolitnim predmetima iz Danila, keramike iz Podumaca (Mirlović) ili iz Mračaja (Promina) što mu je slao fra Milan Ujević i fra Srećko Vekić. Fra Milan je poslao fra Nikoli i nalaze iz stare Asserije, od kojih je posebno važan kamen s reljefom Atisa s jedne strane i starokršćanskog simbola riba s druge strane, kao dobar primjer sinkretizma. Iz Kljaka je fra Nikola preko župnika fra Frane Belamarića popunio djelove starohrvatske crkve (pluteje s pleterima) od domaćeg kamena. Fra Metod Latinac darovao mu je ulomak pletera iz Podosoja (Vrlika). Fra Petar Janković mu je iz Graca poslao starohrvatski ugaoni kapitel… Većina starohrvatskih spomenika predana je 1979. godine Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.

Za vrijeme rata, u strahu od bombardiranja, važniji su predmeti pohranjeni u samostanskom podrumu koji je služio kao sklonište. U jesen 1944. godine ušli su u Sinj partizani i oteli glavni dio samostana, veliki dio vrta i lapidarij. Iz lapidarija su iznijeli sve kamene predmete i natpise i složili ih uza zid samostanskog dvorišta. Dok su to premještali, mnoge su predmete i natpise oštetili.

Godine 1946. Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, jer su velik dio samostana oteli partizani, u prostorije zbirke smješta prvi razred svoje škole, a zbirku sklanja na drugo mjesto. Godine 1947. vojska je napustila samostan, a zbirka se vratila na svoje mjesto.

Osmog svibnja 1962. netko je ukrao 200 komada bakrenog novca, srebrenu bizantinsku naušnicu i vrlo lijepi primjerak kremene strjelice dužine 5-6 cm. Krađa je prijavljena policiji, ali lopov nije pronađen.

U sastavu arheološke zbirke nalazi se i numizmatička zbirka. U inventaru iz 1863. godine uvršteno je pod brojem 12 nekoliko srebrenih novaca. U knjizi «Prvo izviešće» (Prvo izviešće pod naslovom: Sbirka starinarska odiel pienezi, str. 62.) veli se da se numizmatička zbirka «sastoji iz 73 komada klasificiranih bakrenih rimskih novaca, 3 srebrna i jedan zlatnih rimskih zatiem iz 270 bakrenih i 27 srebrnih rimskih novaca neklasificiranih, a napokon 42 komada novaca srednjih i novi doba među kojizim jedan zlatnih bizantijski i jedan srebrni Hervojin našast u Potravlju».  

Godine 2010. kupljena je u Splitu kolekcija (45 predmeta) koštanih ukosnica, keramičkih svjetiljka i zdjela, brončanih fibula, prstenja i narukvica, glava od terakote, nekoliko primjeraka antičkog stakla (balzamarij), amfora s poklopcem, brončano ogledalo… Predmeti su otkupljeni zahvaljujući: fra Dušku Botici, fra Ivanu Jukiću, fra Ivanu Križanoviću, fra Nediljku Norcu Kevi, fra Brunu Pezi, gosp. Frani Pašaliću i gosp. Pavi Gaguliću.

Kako vidimo, zbirka nikako naći pravi smještaj. Stoga uprave Provincije i samostana sagradiše novu zgradu prema Glavičkoj ulici.  U njoj je smješten vrjedniji arheološki materijal s dosta tekstova i slika, da bi se posjetitelj lakše snašao i uputio u prošlost ovoga kraja i ove zbirke. Eksponate su izabrali i stručno postavili arheolozi Ivan Marović, Željko Rapanić, Nenad Cambi i fra Josip Soldo. Tridesetog rujna 1982. godine otvorena je nova postava Zbirke franjevačkog samostana u Sinju i ona stoji do dana današnjega. Na drugom katu postavljeno je u ormarima rizničko blago samostana i crkve, bogato mletačkim srebrom iz 18. stoljeća, etnografski dio i to samo s područja srednje Dalmacije – Zagore. U podrumu zgrade smještena je paleontološka zbirka.

Fra Mirko Marić

(nastavlja se)