Kada će Sinj dobiti vodne redare?

Stanovnike Sinja, grada koji se diči bogatim kulturno-povijesnim nasljeđem od prapovijesti i antike do danas te brojnim kulturnim i tradicijskim vrijednostima, danas u 21. stoljeću muče srednjovjekovni problemi. Nekoliko gradskih lokacija ugroženo je fekalnim vodama koje neodgovorni građani iz svojih domova ispuštaju na javne površine. Takva slika svakodnevnica je Sinjana, ali i turista koji žele prošetati gradom.

Idejno projektiranje suvremene kanalizacije u Sinju počelo je početkom 50-ih godina prošloga stoljeća, a 70-ih godina i projektiranje pročistača otpadnih voda. Od kraja 70-ih do kraja 80-tih godina kanalizacijski je izgrađen skoro cijeli najuži dio grada s potpuno izvršenim pripremama za izvedbu pročistača. S projektom izgradnje stalo se 90-ih godina, a mehanički pročistač nikada nije nadograđen na kemijski i biološki. Tako sve fekalije koje kanalizacijom dođu do pročistača, neometano svoj put nastavljaju kroz Sinjsko polje, sve do rijeke Cetine. U međuvremenu su se gradili stanovi, obiteljske kuće, poslovni prostori. Većina ih nije imala osiguran priključak na kanalizaciju, ali ni izgrađenu septičku jamu. Tako danas pojedinci, unatoč obvezi izgradnje septičkih jama i njihovom redovitom pražnjenju, otpadne vode i fekalije ispuštaju direktno u okoliš ili kanale za oborinsku odvodnju koji su postali otvorene gradske kloake.

Lokacije najugroženije fekalijama su Ćosin potok, Karajkova Lokva i Batonova ulica, ali i Gorućica, Baraćav potok i drugi manji kanali u centru grada i okolici. Kako vrijeme odmiče problem (ne)zbrinjavanja fekalnih voda u Sinju sve je izraženiji, osobito uz Ćosin potok, kanal dug 2.081 metara koji danas ima puno više karakteristika klasične otvorene kanalizacije nego bujičnog vodotoka. Tako onečišćen prolazi središtem Sinja, uz gradski park, zgradu policije, osnovne škole i dječjeg vrtića, jedinog hotela u gradu, prodajnih centara.

Vodočuvari Hrvatskih voda evidentirali su čak 30 nelegalnih ispusta fekalnih voda samo u Ćosin potok, no nisu ih zatvorili, jer nisu utvrdili čiji su. Sanitarna inspekcija obavijestila je gradsku vlast da bez podatka o tome čiji su fekalni ispusti ne može djelovati.

Građani koji godinama trpe neugodan miris kanalizacije ispod svojih prozora i strahuju za zdravlje nadležne su više puta upozoravali na ovaj probem, a odgovorni godinama samo obećavaju njegovo rješavanje. Plodom nije urodila ni peticija koju je potpisalo 250 građana, ni prijetnje da će zatrpati kanal zemljom kako bi se uzvodno stvorilo veliko jezero fekalija, da oni koji ih ispuštaju osjete kako je živjeti uz otvorenu kanalizaciju.

Nadležni se slažu u jednom – najveći problem Ćosinog potoka je nelegalno spajanje i izlijevanje privatnih septičkih jama izravno u njegovo korito, ali ističu da je rješavanje problema kompleksno. Svi se pravdaju da nisu nadležni za rješavanje problema ili barem da nisu prvi u rangu nadležnosti i provođenja konkretnih mjera za rješavanje problema.

Iz Hrvatskih voda ističu da je nadzor nad pražnjenjem individualnih sustava odvodnje, sukladno Zakonu o vodama i Zakonu o vodnim uslugama, u domeni javnog isporučitelja vodnih usluga putem vodnih redara koji su dužni nelegalni rad prijaviti Državnom inspektoratu. Za one koji nelegalno ispuštaju fekalije na javne površine Zakonom su propisane novčane kazne ovisno o težini prekršaja i to za fizičke osobe do 10.000 kuna, a za pravne osobe do 100.000 kuna.

Javni isporučitelj vodnih usluga na području Sinja je tvrtka Vodovod i čistoća Cetinske krajine, iz koje su nam odgovorili da će se nelegalni ispusti u kanale oborinskih voda riješiti izgradnjom kanalizacijske mreže, odnosno projektom Aglomeracija Sinj. To znači da će Sinjani na rješenje problema čekati još nekoliko godina, jer radovi na Aglomeraciji, koja je trebala biti gotova do kraja 2018., još nisu ni počeli.

Pitali smo direktora VIOCK-a Milana Smolju hoće li i kada ova komunalna tvrtka zaposliti vodne redare po uzoru na splitsku komunalnu tvrtku ‘Vodovod i kanalizacija’ koja je u svega nekoliko mjeseci uvela red na području Solina i Kaštela, u kojima su desetljećima bujičnim kanalom tekle fekalije i ulijevale se u more. Odgovorio nam je da VIOCK ima u planu zaposliti vodne redare, ali tek nakon što se, sukladno novom Zakonu o vodnim uslugama, uspostave nova uslužna područja. Odgovor na pitanje KADA bi se to moglo dogoditi nismo dobili.

A što je posao vodnih redara? Oni od onečišćenja čuvaju vodu, kontroliraju septičke jame, ispuštanje fekalija, ilegalne priključke. U njihovoj nadležnosti je i dio posla komunalnih redara, a ovlasti su im poprilično velike, jer postupaju prema zakonu o vodama i vodnim slugama. Kao službene osobe mogu ući na privatni posjed, ovlašteni su rješenjem narediti priključenje na komunalne vodne građevine i drugo usklađenje s odredbama propisa čiju primjenu nadziru te pokretati prekršajne postupke.

Iako su do sada uočili 50 ilegalnih ispusta fekalija, splitski vodni redari nisu izrekli niti jednu kaznu, već su u dogovoru s vlasnicima uveli red. Nadamo se da će primjer iz Solina i Kaštela slijediti i Sinj i da će uskoro biti zaposleni vodni redari koji će u izravnom kontaktu s vlasnicima ilegalnih fekalnih ispusta pronaći rješenje problema kako bi napokon svi građani mogli disati ‘punim plućima’, bez mirisa kanalizacije iz kanala oborinskih voda.