Hoće li gradovi i općine Cetinske krajine ‘preživjeti’ teritorijalni preustroj?

Hoće li doći do reforme teritorijalnog ustroja, hoće li se smanjiti broj županija, koji su gradovi i općine ‘višak’ te što će biti s njima, pitanja su koja u posljednje vrijeme zaokupljaju hrvatsku javnost.

Prema istraživanju, kojega je na zahtjev Zajednice županija RH, proveo Ekonomski institut Zagreb, te najavama političkih opcija koje se zalažu za reforme, u Hrvatskoj je višak čak 67 općina i 8 gradova. Što se pak tiče Splitsko-dalmatinske županije, od 39 općina i 16 gradova, ostalo bi samo 12 gradova i 13 općina. Teritorijalne reforme bitno bi se odrazile i na Cetinsku krajinu u kojoj bi se prepolovio broj jedinica lokalne samouprave.

Glavni kriteriji prema kojima bi se izvršio teritorijalni preustroj su financijska održivost i broj stanovnika. Tako je kriterij istraživanja zagrebačkog Ekonomskog instituta bio donji prag za općinu 2 tisuće stanovnika, za grad 10 tisuća, a za veliki grad 35 tisuća stanovnika. Što se tiče kriterija financijske samoodrživosti, prag minimalnih vlastitih prihoda za općine je 1.900 kuna, a za gradove 3.100 kuna po glavi stanovnika.

Političke opcije koje se zalažu za teritorijalni preustroj predlažu da donji prag za općinu bude 5 tisuća stanovnika, ali navode i da, ukoliko su financijski održivi, gradovi i općine mogu opstati i s manjim brojem stanovnika.

Ukoliko bi se teritorijalni preustroj temeljio na kriteriju od najmanje 5 tisuća stanovika, na području Cetinske krajine ostali bi gradovi Sinj i Trilj, te općina Otok, a grad Vrlika i općine Hrvace i Dicmo bi se ukinule. Oni koji se zalažu za teritorijalni preustroj ne navode što bi se trebalo dogoditi s općinama i gradovima koji su ‘višak’, odnosno bi li trebalo doći do njihovog spajanja ili pripajanja drugim općinama i gradovima.

Bivši saborski zastupnik i načelnik Općine Hrvace Dinko Bošnjak smatra da će Općina Hrvace zadržati svoj status.

‘Koliko je meni poznato, broj stanovnika bit će samo jedan od kriterija, kojega mi naravno ne zadovoljavamo, ali bit će tu niz drugih kriterija koje ćemo zadovoljiti. Mislim da se ovo sada puštaju ‘probni baloni’. Vjerujem da će Općina Hrvace i dalje zadržati svoj status, tim više što i ova Vlada, kao što su to činile i predhodne, vodi računa o ravnomjernom razvoju općina i gradova’.

Bošnjak vjeruje da će glavni kriterij reforme teritorijalnog ustroja biti financijska održivost jedinica lokalne samouprave, kojega ispunjavaju sve jedinice lokalne samouprave na području Cetinske krajine.

‘Općina Hrvace ima jedan solidan proračun koji može pokrivati sve osnovne troškove. Prihvaćam stajalište da neke lokalne jedinice, koje imaju minimalne proračune, ne mogu plaćati osnovne troškove, kao što su troškvi javne rasvjete, dječjeg vrtića, pa čak ni plaće ne mogu isplaćivati bez pomoći Države, i smatram da se u tom pravcu može ići. Koliko je meni poznato, ni jedna jedinica lokalne samouprave na području Cetinske krajine nije upitna što se tiče ovoga kriterija financiranja lokalne samouprave’.

Zahtjev za službenim podacima istraživanja zatražili smo od Ekonomskog instituta Zagreb, koji ga je proveo, kao i naručitelja Zajednice županija RH. U odgovoru kojeg smo dobili od naručitelja stoji da je Hrvatska zajednica županija za potrebe radne skupine za decentralizaciju naručila određene analize, te da se radi o internom dokumentu koji sukladno Statutu i svim poslovnicima Udruge mora proći raspravu, nakon čega će se odlučiti koji su daljnji koraci u vezi istog.